Kuvajt se, korak po korak, približava mogućoj normalizaciji odnosa s Izraelom, a danas je možda bliže nego ikad pridruživanju Abrahamovim sporazumima.
Iza takvog razvoja događaja, prema pojedinim analizama, stoje dva ključna faktora: pritisci američkog predsjednika Donalda Trumpa i rastući utjecaj Ujedinjenih Arapskih Emirata na aktuelno kuvajtsko vodstvo. Kao primjer političkog pritiska navodi se Trumpova nedavna izjava kojom je umanjio značaj iranskog napada na Kuvajt.
Od dolaska emira šeika Mišala al-Ahmada al-Džabera al-Sabaha na vlast krajem 2023. godine, zemlja je prošla kroz niz neuobičajenih promjena, uključujući raspuštanje parlamenta, suspenziju dijela ustavnih odredbi i sužavanje političkog prostora. Takvi potezi mnoge podsjećaju na emiratski model upravljanja, za razliku od tradicionalno otvorenijeg kuvajtskog sistema.
Iako je Kuvajt decenijama održavao uravnotežene odnose s Iranom i bio među najoštrijim protivnicima normalizacije s Izraelom, posljednji signali ukazuju na moguće udaljavanje od te politike.
Eventualni zaokret mogao bi izazvati ozbiljne unutrašnje napetosti, ali i ugroziti strateške interese Kuvajta, posebno imajući u vidu njegovu ovisnost o sigurnosti Perzijskog zaljeva i slobodnoj plovidbi kroz Hormuški tjesnac. Zbog toga bi približavanje Izraelu, pod utjecajem vanjskih pritisaka, moglo predstavljati rizičan potez s dugoročnim posljedicama za zemlju.
